Blog

Centralna gojaznost – Šta treba da znamo

Dva muškarca upoređuju stomake - jedan je gojazan drugi fit

Šta je centralna gojaznost?

Centralna gojaznost, takođe poznata kao abdominalna ili visceralna gojaznost, je stanje u kojem se višak masti nakuplja oko trbuha i unutrašnjih organa u stomaku. Umesto da se mast skladišti uglavnom ispod kože (što je slučaj kod periferne gojaznosti), kod centralne gojaznosti dolazi do nakupljanja masti u predelu abdomena.

Zašto je ovakva vrsta gojaznosti zabrinjavajuća?

Centralna gojaznost, poznata i kao abdominalna ili visceralna gojaznost, predstavlja ozbiljan zdravstveni problem koji se karakteriše nakupljanjem viška masti oko trbuha i unutrašnjih organa u stomaku. 

Ova vrsta gojaznosti posebno je zabrinjavajuća jer se mast skladišti unutar trbušne šupljine, što može imati ozbiljne posledice po zdravlje.

Jedan od ključnih razloga zašto je centralna gojaznost zabrinjavajuća je njena čvrsta povezanost sa nizom zdravstvenih problema. Osobe koje imaju ovakvu vrstu gojaznosti izložene su većem riziku od srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2, visokog krvnog pritiska, metaboličkog sindroma i drugih metaboličkih poremećaja.

 Nakupljanje masti oko unutrašnjih organa može ometati normalno funkcionisanje srca, krvnih sudova i drugih vitalnih organa, što povećava rizik od ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.

Genralno, gojaznost može značajno uticati na kvalitet života. Osobe sa ovakvim oblikom gojaznosti često se suočavaju sa fizičkim ograničenjima, emocionalnim izazovima i društvenom stigmom povezanom sa gojaznošću. 

Bitno je napomenuti da je centralna gojaznost povezana sa povećanim rizikom od prevremene smrti zbog srčanih bolesti, moždanog udara i drugih zdravstvenih problema.

Kada je bezbedno da ljudi sa ovakvim tipom gojaznosti krenu na treninge?

Bezbednost ljudi sa centralnom gojaznošću prilikom početka treninga zavisi od nekoliko faktora, uključujući njihovo zdravstveno stanje, nivo fizičke spremnosti, prisustvo eventualnih zdravstvenih komplikacija i individualne mogućnosti.

Pre nego što započnu bilo kakav program vežbanja, osobe sa centralnom gojaznošću trebalo bi da se konsultuju sa svojim lekarom ili stručnjakom za rekreaciju i fizičku aktivnost kako bi dobili individualizovanu procenu i preporuke.

Vežbanje može biti korisno i bezbedno za osobe sa centralnom gojaznošću, ali je važno prilagoditi program vežbanja njihovim individualnim potrebama i sposobnostima. 

Evo nekoliko smernica:

  1. Postepenost: Početak sa blagim vežbama i postepeno povećanje intenziteta i trajanja vežbanja može pomoći u smanjenju rizika od povreda i neprijatnosti. Osobe sa centralnom gojaznošću mogu početi sa lakšim vežbama poput šetnje, plivanja ili vožnje bicikla, a zatim postepeno uvoditi vežbe snage i kardiovaskularne vežbe
  2. Prilagođavanje vežbi: Vežbe treba prilagoditi individualnim mogućnostima i ograničenjima osobe sa centralnom gojaznošću. Na primer, vežbe koje manje opterećuju zglobove, poput vožnje bicikla ili plivanja, mogu biti pogodnije od vežbi koje nose veći teret, poput trčanja.
  3. Nadzor stručnjaka: Osobe sa centralnom gojaznošću mogu imati koristi od rada sa licenciranim personalnim trenerom ili stručnjakom za rekreaciju koji može pružiti prilagođene treninge, nadzor i podršku tokom vežbanja.
  4. Praćenje simptoma: Važno je da osobe sa centralnom gojaznošću budu svesne svog tela i da prate eventualne simptome ili nelagodnosti tokom vežbanja. Ako primete bilo kakve znakove neprijatnosti, trebalo bi da se odmah obrate svom lekaru ili stručnjaku za rekreaciju.
Punija ženska osoba meri struk santimetrom

Kako treba da se hrane osobe koje imaju problem sa viscelarnom gojaznošću?

Ishrana za osobe sa visceralnom gojaznošću treba da bude usmerena ka smanjenju telesne masti, posebno masti koja se nakuplja oko trbuha i unutrašnjih organa.

Kjuč je: 

Uravnotežena ishrana: Ishrana treba da bude raznovrsna i sadrži različite vrste hrane iz svih grupa namirnica, uključujući voće, povrće, integralne žitarice, proteine i zdrave masti. Konzumacija raznolike hrane obezbeđuje potrebne hranljive materije i podržava opšte zdravlje.

Smanjenje unosa kalorija: Za smanjenje telesne masti, često je potrebno smanjiti ukupni unos kalorija. To se može postići prilagođavanjem veličine porcija, izbegavanjem prekomerno kalorične hrane i kontrolisanjem unosa šećera i zasićenih masti.

Povećanje unosa vlakana: Hrana bogata vlaknima, poput voća, povrća, integralnih žitarica, mahunarki i orašastih plodova, može pomoći u osećaju sitosti i podržati zdravu probavu. Vlakna takođe mogu doprineti smanjenju telesne masti i regulaciji nivoa šećera u krvi.

Izbegavanje prerađene hrane: Prerađena hrana često sadrži visok nivo šećera, zasićenih masti i aditiva koji mogu doprineti povećanju telesne masti i negativno uticati na zdravlje. Umesto toga, treba se fokusirati na konzumaciju svežih, neprerađenih namirnica što je više moguće.

Povećanje unosa proteina: Proteini su važni za održavanje mišićne mase i podršku zdravom metabolizmu. Birajte zdrave izvore proteina poput nemasnog mesa, ribe, jaja, mahunarki i mlečnih proizvoda sa niskim sadržajem masti.

Ograničenje šećera i zasićenih masti: Šećer i zasićene masti mogu doprineti nakupljanju telesne masti, posebno u predelu trbuha. Smanjenje unosa šećera i zasićenih masti može pomoći u smanjenju visceralne gojaznosti i poboljšanju opšteg zdravlja.

Važno je da se pravilna ishrana kombinuje sa redovnom fizičkom aktivnošću i drugim zdravim životnim navikama kako bi se postigla dugoročna kontrola telesne mase i unapredilo opšte zdravlje. Pre započinjanja bilo kakvog programa ishrane, osobe sa visceralnom gojaznošću trebalo bi da se konsultuju sa svojim lekarom ili nutricionistom kako bi dobili personalizovane savete i smernice.

Koje suplemente mogu da koriste ljudi sa ovim tipom gojaznosti?

Suplementacija može biti korisna kao dodatak zdravoj ishrani za ljude sa visceralnom gojaznošću, ali je važno napomenuti da suplementi ne smeju zameniti raznovrsnu ishranu i zdrave životne navike. 

Evo nekoliko suplemenata koji se mogu smatrati korisnim za osobe sa ovim tipom gojaznosti:

  • Omega-3 masne kiseline: Omega-3 masne kiseline imaju antiinflamatorna svojstva i mogu pomoći u smanjenju upale koja je često prisutna kod visceralne gojaznosti. Takođe se povezuju sa smanjenjem rizika od srčanih bolesti i poboljšanjem metaboličkog zdravlja.
  • Vitamin D: Neki istraživači sugerišu da nizak nivo vitamina D može biti povezan sa povećanim rizikom od visceralne gojaznosti i povezanih zdravstvenih problema. Suplementacija vitaminom D može biti korisna kod osoba sa nedostatkom ovog vitamina.
  • Probiotici: Probiotici su korisne bakterije koje podržavaju zdravlje creva i digestivni sistem. Istraživanja su pokazala da probiotici mogu imati blagotvoran uticaj na telesnu težinu i smanjenje upale kod osoba sa gojaznošću.
  • Zeleni čaj: Zeleni čaj sadrži antioksidanse koji mogu pomoći u ubrzavanju metabolizma i sagorevanju masti. Neki studije su pokazale da konzumacija zelenog čaja ili suplementacija ekstraktom zelenog čaja može doprineti smanjenju telesne masti.
  • L-karnitin: L-karnitin je aminokiselina koja igra ulogu u metabolizmu masti. Suplementacija L-karnitinom može pomoći u pretvaranju masti u energiju i podržati proces mršavljenja kod osoba sa gojaznošću.
  • Hrom: Hrom je mineral koji može pomoći u regulaciji nivoa šećera u krvi i smanjenju žudnje za slatkišima. Suplementacija hromom može biti korisna za osobe sa visokim nivoom šećera u krvi i insulinskom rezistencijom, koji su česti kod visceralne gojaznosti.

Pre nego što počnete sa uzimanjem bilo kog suplementa, važno je konsultovati se sa svojim lekarom ili nutricionistom kako biste dobili personalizovane savete i smernice. Takođe je važno pratiti preporučene doze i uputstva za upotrebu suplemenata kako biste osigurali njihovu efikasnost i bezbednost.

Pravilan trening i ishrana su ključni faktori za postizanje vrhunskih sportskih rezultata

Započnite svoje putovanje ka vrhunskoj formi

POSETITE NAŠU ONLINE PRODAVNICU

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *